POLITIČARI OPŠTE PRAKSE Ujutru pravnici, od podne ekonomisti, uveče di…


Parlamentarci u Bosni i Hercegovini, osim po svojim enormno visokim platama, neograničenoj mogućnosti opstrukcije i nerada, rekorderi su i po tome što jedna osoba u isto vrijeme može da bude član i po pet do šest različitih komisija – od ustavnopravne, preko one koja brine o finansijama, pa do one koja razmatra pitanja iz oblasti spoljne politike.

Tako jedna osoba do podne treba biti stručnjak za pravo, od podne za ekonomiju, uveče za diplomatiju, a u međuvremenu da prati rad pojedinih agencija, priprema se za rasprave u parlamentu i slično.

Primjera radi, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nikola Lovrinović je u prošlom mandatu bio član 4 komisije – za saobraćaj i komunikacije; za spoljnju trgovinu i carine; ustavnopravne komisije i zajedničke komisije za evropske integracije.

Poslanica Aleksandra Pandurević je bila član čak 5 komisija – za finansije i budžet, izbor i praćenje rada Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, za pripremu izbora Savjeta ministara BiH, ustavnopravne komisije i zajedničke komisije za evropske integracije.

I nisu oni jedini. Poslanica Dušanka Majkić je bila član 3 komisije, te predsjedavajuća u Ogranke Globalne organizacije parlamentaraca za borbu protiv korupcije (GOPAC) u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Foto: Radio Slobodna Evropa

I u prethodnim mandatima Majkićeva je bila član po nekoliko komisija istovremeno, a isti je slučaj i sa mnogim drugim parlamentarcima iz Srpske i Federacije.

Prema onome što smo mogli vidjeti, ništa drugačija situacija neće biti ni u ovom mandatu, jer su političke stranke dostavile svoje prijedloge za popunu komisija u Parlamentu BiH iz čega je vidljivo da će jedna osoba biti član nekoliko komisija.

To da jedna osoba može biti član više komisija nije ništa novo, jer im zakon tako nešto dozvoljava, ali postavlja se pitanje kakav je uopšte kvalitet njihovog rada i da li neko zaista može biti toliko stručan i skoncentrisan da u isto vrijeme radi u pet različitih komisija.

Projekt menadžer u CCI Ivica Ćavar kaže u razgovoru za Srpskainfo da je upitno da li jedna osoba, ma koliko sposobna i kompetentna bila, može efikasno raditi u više parlamentarnih komisija ako zaista želi kvalitetno odraditi svoj posao.

– Te komisije su “mali parlamenti” u kojima se usaglašavaju ključna pitanja, zakoni, strategije i odluke koje se donose na plenarnim sjednicama oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Ako komisije rade efikasno, onda će sigurno i rad parlamenta biti puno efikasniji – ističe Ćavar.

Dodaje da bi bilo dobro da jedna osoba ne bude član više parlamentarnih komisija. Isto tako, kako kaže Ćavar, bilo bi dobro da političke stranke prilikom izbora članova komisija zaista gledaju stručnost i kompetencije određene osobe. Po njegovom mišljenju, trebalo bi se prevenstveno gledati iskustvo, stručnost i obrazovanje, a tek onda određena “podobnost”, koja je političkim strankama najvažnija.

Ćavar ističe da je rad redovnih komisija poprilično loš, što je posebno bilo vidljivo u drugom dijelu prošlog mandata, jer mnogi članovi komisija nisu dolazili na sjednice zbog čega su one odgađane i nisu se mogle održavati.

On podsjeća da popunjavanje komisija ide proporcionalno veličini kluba poslanika u Domu naroda i Predstavničkom domu.

Navodi da u Predstavničkom domu imaju 42 poslanika, a u Domu naroda 15 delegata, te da stoga nije ni čudo da jedna osoba bude član više komisija.

– Međutim, primarni razlog za to je “podobnost” ili lojalnost političkoj stranci. Partije svjesno preferiraju one koji će sigurno doslijedno poštovati politiku stranke, a usput će, kako je ranijih godina bio slučaj, dodatno i zaraditi – kaže Ćavar.

Podsjeća da je ranija praksa bila da članovi komisija dobijaju naknadu za svoj rad zbog čega su pojedini parlamentarci, mimo plate, zarađivali po još nekoliko hiljada maraka.

– Ta naknada je tokom 2009. ukinuta, dijelom zahvaljujući i CCI, tako da sada poslanici i delegati nemaju nikakvu naknadu za rad u redovnim komisijama. To je na neki način uticalo i na efikasnost ili bolje reći neefikasnost njihovog rada i redovnost dolaska na sjednice tih komisija – navodi Ćavar.

Vehid Šehić iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” ističe da to što neko bude član više komisija nije nikakvo čudo u zemlji kakva je BiH, jer živimo u državi gdje “svi sve znaju”.

Foto: Klix/RAS Srbija

Vehid Šehić

– Rezultat njihovog rada je ovo što trenutno imamo. Naravno da činjenica da je neko član više komisija usporava rad i efikasnost rada tih komisija – ističe Šehić.

Dodaje da u BiH trenutno imamo krug političara koji su “političari opšte prakse” jer se razumiju u sve oblasti, pa otud nije ni čudo što neko može biti i u komisiji koja raspravlja o pravnim pitanjima, i o medicini, i o astronomiji.

– To što imamo političare opšte prakse pretače se i u rad komisija. Imate tako nesrodne komisije u kojima sjede ljudi koji smatraju da sve znaju. Najveći problem je kada neko sve zna. Ima ona stara izreka: “Bježi od čovjeka koji sve zna”. Međutim, danas smo mi sveznajući – zaključuje Šehić.

Marić: Neznanje i nerad

Politička analitičarka Ivana Marić smatra da u BiH nije toliko problem neznanje koliko nerad političara, odnosno kvalitet njihovog rada.

– Kada se izaberu u te komisije upitno je koliko uopšte rade. Oni čak i ne borave u parlamentu. Nevjerovatan je taj nesrazmjer između parlamentaraca i ostalih građana – kaže Marićeva.

Foto: N1

Ivana Marić

Ona podsjeća da imovinski kartoni parlamentaraca pokazuju koliko su profitirali od politike, pa rijetko ko ima vrijednost imovine manju od 100.000 KM.

– Ima i onih koji imaju imovinu vrijednu više miliona maraka. Kao da su parlamentarci u Njemačkoj, a ne u BiH – ističe Marićeva.

Prema njenim riječima, stručnost parlamentaraca je manje bitna u odnosu na trud i zalaganje. Ona kaže da jedan čovjek može biti član više komisija u BiH, jer svakako ništa ne rade. Marićeva ističe da petkom obično nikoga nema u parlamentu, a ništa bolja situacija nije ni ponedjeljkom.

– Sjednice se rijetko održavaju, ali zato niko ne odbija da strpa u džep 5.000 do 7.000 KM mjesečno. To je slika parlamenta BiH – navodi Marićeva.

Možete da nas pratite i na Facebook stranici




Izvor:Srpskainfo

iBN

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Powered By : infoBN